Meteorski roj Lirida – prava prolećna astronomka poslastica

izvor: imo.net

Meteorski roj Lirida je prava prolećna astronomska poslastica. Nema zimskih temperatura kao kada su na nebu Kvadrantidi, već je temperatura uglavnom dovoljno visoka da se određeno vreme može posmatrati. Kvadrantidi su znatno brojniji od Lirida, ali ih početkom januara mali broj astronoma amatera posmatra.

Od 16-og  pa do 26. aprila na nebu se mogu videti Liridi koji predstavljaju meteorski roj, a ime su dobili po mestu na kome će se

pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba.

Uzrok ove meteorske kiše jesu ostaci komete Thatcher (C/1861 G1) koja je prošla blizu Zemlje i za sobom ostavila roj sitnih čestica na koje Zemlja nailazi svake godine u ovo vreme.

Najveći ZPČ (Zenitski Prosek po Času) se očekuje u noći između 21. i 22. aprila, a iznosi obično oko 20-ak meteora, a njihova brzina je 49 km/s. Ipak, Liridi znaju da iznenade. Zabeleženi su slučajevi da je za sat vremena viđeno i do 100 meteora, odnosno popularno nazvanih “zvezda padalica”. Continue reading “Meteorski roj Lirida – prava prolećna astronomka poslastica”

Eksplozija nove u sazvežđu Kasiopeja – uspeh astronoma amatera

Koliko su astronomi amateri bitan deo astronomije kao nauke potvrdio je i japanski astronom amater Yuji Nakamura 18. marta ove godine otkrio novi izvor svetlosti u sazvežđu Kasiopeja. Njegovo otkriće proverili su naučnici na Univerzitetu Kyoto na opservatoriji Okayama i zaključili da je u pitanju otkriće nove.

Zvezde mase slične kao naše Sunce, odnosno male ili srednje mase, će svoj živitni ciklus završiti kao beli patuljci. Beli patuljak, rotirajući oko mlađe zvezde (koja je u glavnom nizu ili u fazi crvenog džina) svojom gravitacijom “krade” materijal sa površine ove zvezde.  Nakon određenog vremena “ukradeni” materijal na površini belog patuljka postaje sve topliji i gušći i kada napokon dostigne temperaturu na kojoj dolazi do fuzije vodonika u helujm tada dolazi do bljeska koji traje relativno kratko, od nekoliko dana pa i do nekoliko meseci, ali je nekada spektakularan za nas na Zemlji.

Continue reading “Eksplozija nove u sazvežđu Kasiopeja – uspeh astronoma amatera”

Susret Marsa i Plejada

Mars je i ovih dana vruća tema nakon sletanja rovera Perseverance. Svakog dana do nas stigne neka nova fotografija ili video sa ove planete. Međutim, Mars je sada posebno zanimljiv za astronomske posmatrače jer se polako približava veoma poznatom rasejanom zvezdanom jatu Plejade koje u Mesijeovom katalogu nosi oznaku M45.

Ovakav susret će se sledeći put dogoditi 4. februara 2038 godine, dok se poslednji put to dogodilo 20. januara 1991. godine. Ove godine konjunkcija Marsa i Plejada će se dogoditi 3. marta (naravno u sazvežđu BIk) kada će Mars proći južno od zvezdanog jata na 2,6°. Poređenja radi, 2038. godine to rastojanje na nebeskoj sferi će iznositi 2.0°, a 1991. godine je iznosilo 1.7°.

Continue reading “Susret Marsa i Plejada”

Noćno nebo -mart 2021

U martu je potrebno iskoristiti priliku za posmatranje sazvežđe Orion i objekata u njema, zatim sazvežđe Blizanci, pa i sazvežđe Bik. Razlog je što već u aprilu ova sazvežđa zalaze sve ranije i biće u sve nepovoljnijem položaju za posmatranje.

U sazvežđu Orion je zvezda Betelgez i maglina M42, u sazveđu Blizanci zvezde Kastor i Poluks kao i zvezdano jato M35, dok se u sazvežđu Bik nalazi maglina M1, kao i rasejana zvezdana jata Hijade i Plejade. U sazvežđu Bik će boraviti i planeta Mars, ali će biti slabog sjaja, odnosno magnituda će joj iznositi svega 1, 24.

Continue reading “Noćno nebo -mart 2021”

Astronomski kalendar 2021

Kalendar astronomskih aktivnosti za nebeske događaje koji se mogu predvideti u 2021. godini. Čeka nas veliki broj zanimljivih dešavanja i susreta na nebeskoj sferi. Zbog lakše preglednosti svaki mesec je prikazan na jednoj stranici koje možete listati na dnu teksta.

Continue reading “Astronomski kalendar 2021”

Timelapse koji fiksira zvezde i pokazuje rotaciju Zemlje

Svi znamo da je rotacija nebeske sfere samo privid i da se ustvari Zemlja okreće oko svoje ose. To je razlog zbog koga nam zvezde na nebu izlaze na istoku i zalaze na zapadu, dok istovremeno Zemlja rotira od zapada prema istoku.

Vrsta timelapsa koje snima Eric Brummel fiksira zvezde na nebu, odnosno Mlečni put, što nije slučaj na koji smo navikli dok gledamo timelepse u kojima su predeli na Zemlji fiksirani dok se zvezde na nebu okreću.

Continue reading “Timelapse koji fiksira zvezde i pokazuje rotaciju Zemlje”

Gde je sada Halejeva kometa i koliko je sjajna?

Halejeva kometa je definitivno najpoznatija kometa u svemiru za nas zemljane, ali ne zato što je na nebu ona nešto spektakularno već zbog zanimljive priče o njoj.

O njoj je pre nekoliko dana pisano, malo pre maksimuma meteorskog roja Orionida, pa ću ovde to kratko ponoviti:

Halejeva kometa (zvanična oznaka 1P/Halley) je najpoznatija periodična kometa u Sunčevom sistemu sa periodom pojavljivanja od 76. godina u proseku, a periodičnost varira od 74-79. godina. Ime je dobila po Edmundu Haleju koji je proučavajući zapise o kometi viđenoj 1456, 1531 i 1682. godine odredio njen period. Odnosno dolazi do zaključka da je u pitanju jedno nebesko telo koje se periodično pojavljuje na nebu. Edmund je predvideo njeno ponovno pojavljivanje 1758. godine, ali to nije doživeo da vidi.

Continue reading “Gde je sada Halejeva kometa i koliko je sjajna?”

Majsko noćno nebo (+ video)

Sa zimskim sazvežđima smo se oprostili za sada, a ponovo ćemo ih videti u kasnu jesen. Sazvežđa koja su sada na nebu i koja se mogu posmatrati u zgodno vreme, odnosno do ponoći, jesu prolećna sazvežđa. Od njih se izdvajaju (od zapada prema istoku) Rak, Devica, Lav i Vaga. Možemo posmatrati i sazvežđe Škorpija nisko na jugu, Kočijaš visoko na nebu, kao i Veliki medved, Berenikunu kosu iznad Device itd.

Sazvežđe Lav i sazvežđa Devica i Berenikina kosa obiluju galaksijama koje se mogu videti amaterskim teleskopima, ali neke od njih i dvogledima. U ovim sazvežđima je i veliki broj objekata i Mesijeovog kataloga. Continue reading “Majsko noćno nebo (+ video)”

Astronomija u aprilu

Mesec april je već dugi niz godina globalni mesec astronomije tokom koga se broj lokalnih astronomskih aktivnosti povećava a sve u ciju popularizacije astronomije kao nauke. Nažalost, ove godine to neće biti slučaj, ali su članovi astronomskog društva “Eureka” smislili način kako da se astronomijom bavimo od kuće. Takođe, na ovom blogu i FB stranici bloga biće često objavljivane kratke astronomske zanimljivosti.

Prvi astronomski događaj koga se setim kada je u pitanju april jeste meteorski roj Lirida. Mogu se videti na nebu od 16 pa do 26. aprila, a ime su dobili po mestu na kome će se pojaviti – sazvežđu Lira u blizini najveće zvezde Vege, koja dominira ovim delom neba. Continue reading “Astronomija u aprilu”

Martovsko noćno nebo 2020

Ove godine će martovsko noćno nebo biti nekako zanimljivije za posmatranje golim okom u jutarnjim satima, ali će i u večernjim satima imati šta da se vidi.

Nakon zalaska Sunca Venera je nezaobilazna meta za posmatranje, dok će u jutarnjim satima niz od tri planete biti dominantan. Niz će činiti Saturn, Jupiter i Mars.

Venera se sa magnitudom od – 4,36 (za 10.03.2020) nalazi u sazvežđu Ovan, a prividno u njenoj blizini nalaziće se i planeta Uran sa trenutnom magnitudom 5,87. Venera će do kraja marta preći u sazvežđe Bik. Već 3. aprila Venera će se nalaziti prividno u rasejanom zvezdanom jatu Plejade ili M45. Odlična prilika za astrofotografije. Continue reading “Martovsko noćno nebo 2020”