Phoenix A – najmasivnija poznata crna rupa

Pretpostavlja se da u srcu svih galaksija nalazi barem jedna crna rupa koja svojom gravitacijom sve objekte u njima drži na okupu, pa čak i više galaksija koje formiraju jata.

Mase crnih rupa se izražavaju sunčevim. Tako na primer masa crne rupe u centru naše galaksije pod imenom Sagittarus A*, koja je udaljena 27 000 s.g., ima masu 4.3 miliona sunčevih. Iako je zastrašujuće masivna ipak je mala u odnosu na najmasivniju trenutno poznatu crnu rupu.

Želja mnogih ljubitelja astronomije sa severne hemisfere je da nekad dobiju priliku da posmatraju nama nevidljiva sazvežđa i objekte u njima na južnoj hemisfri, a tako je i sa sazvežđem Phoenix u kome se nalazi najmasivnija crna rupa. Ovo sazvežđe svojim malim delom zalazi na severnu hemisferu, ali svega dva ili tri stepena što je nedovoljno za posmatranje.

Continue reading “Phoenix A – najmasivnija poznata crna rupa”

Kako do astrofotografije samo pomoću fotoaparata (telefona) na običnom tripodu bez praćenja?

Fotografisanje noćnog neba je ono što svi ljubitelji astronomije pre ili kasnije učine. Neko se razočara dobijenim slikama i nikada ne nastavi, ali to je baš ono što nikada ne treba uraditi jer mesta za napredak uvek ima.

U ovom tekstu će kratko biti objašnjeno kako sa manjim budžetom doći do solidne astrofotografije, a astrofotografijom se smatra bilo koja fotografija kojom se fotografišu nebeska tela – Sunce, Mesec, zvezde, planete, magline…

Za ovakvu fotografiju vam je potreban fotoaparat (dslr ili mirror-less svejedno je) ili vaš telefon. Što se tiče objektiva za astrofotografiju mogu se koristiti svi raspoloživi koje imate. Na telefonu ćete koristiti parametre koji su vam omogućeni.

Naravno, prvi korak je pronaći što tamniju lokaciju, a što je često težak zadatak i pratiti vremensku prognozu. Kada ste to uradili postavite fotoaparat na tripod i postavite ga u M (manuel) mod. Kada ste to uradili potrebno je uperiti objektiv prema nekoj sjajnoj zvezdi ili planeti i preko prstena za fokusiranje fokusirati zvezdu što je preciznije moguće. Kako biste bili sigurni da je sve u redu napravite par probnih slika i pregledajte ih tako što ćete zumirati fotografiju i videti da li je svezda dovoljno oštra.

Continue reading “Kako do astrofotografije samo pomoću fotoaparata (telefona) na običnom tripodu bez praćenja?”

O prvoj fotografiji crne rupe u centru naše galaksije

Astronomi su uspeli da dobiju prvi “direktnu” fotografiju crne rupe koja se nalazi u centru naše galaksije Mlečni put. Slika nedvosmisleno podseća na snimak okoline crne rupe u centru eliptične galaksije M87.

Ovo naučno dostignuće je objavljeno na 12. maja na konferencijama za štampu koje su održali naučnici iz EHT (Event Horizon Telescope) i ESO (European Southern Observatory) širom sveta. Na slici se vidi užareni prsten gasa koji okružuje područije poznatije kao senka ili obrisi crne rupe, jer direktan pogled na crnu rupu naravno nije moguć. Otkriće je ostvareno pomoću globalnog niza ili mreže radioteleskopa povezanih tako da formiraju radioteleskop veličine Zemlje. Radioteleskopi su poređani na planeti od Havaja, preko Severne i Južne Amerike, Evrope, pa do Antarktika.

Continue reading “O prvoj fotografiji crne rupe u centru naše galaksije”

Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu

Novembar je mesec kada većina ljubitelja astronomije primeti na istočnom nebu sve raniji izlazak rasejanog zvezdanog jata Plajade, a ispod njega crvenkasno narandžastu zvezdu Aldebaran i sve to u sazvežđu Bik. Zatim nakon 21 h na istoku se pojavljuje zvezda Betelgez i sazvežđe Orion, a sa njegove desne strane i sazvežđe Blizanci sa zvezdama Kastor i Poluks.

Tada su već visoko na nebu sazvežđa Andromeda i Pegaz koja zauzimaju ogorman deo neba, kao i sazvežđe Persej. Sazvežđa velikog letnjeg trougla su već na zapadu i polako zalaze. Prvo nestaje zvezda Altair i sazvežđe Orao, zatim zvezda Vega i sazvežđe Lira i na kraju zvezda Deneb i sazvežđe Labud. Ovo su samo ona najveća sazvežđe. Tu je i mnogo manjih, ali ne i manje zanimljivih sazvežđa sa velikim brojem nebeskih objekata.

Continue reading “Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu”

Noćno nebo -mart 2021

U martu je potrebno iskoristiti priliku za posmatranje sazvežđe Orion i objekata u njema, zatim sazvežđe Blizanci, pa i sazvežđe Bik. Razlog je što već u aprilu ova sazvežđa zalaze sve ranije i biće u sve nepovoljnijem položaju za posmatranje.

U sazvežđu Orion je zvezda Betelgez i maglina M42, u sazveđu Blizanci zvezde Kastor i Poluks kao i zvezdano jato M35, dok se u sazvežđu Bik nalazi maglina M1, kao i rasejana zvezdana jata Hijade i Plejade. U sazvežđu Bik će boraviti i planeta Mars, ali će biti slabog sjaja, odnosno magnituda će joj iznositi svega 1, 24.

Continue reading “Noćno nebo -mart 2021”

Astronomski kalendar 2021

Kalendar astronomskih aktivnosti za nebeske događaje koji se mogu predvideti u 2021. godini. Čeka nas veliki broj zanimljivih dešavanja i susreta na nebeskoj sferi. Zbog lakše preglednosti svaki mesec je prikazan na jednoj stranici koje možete listati na dnu teksta.

Continue reading “Astronomski kalendar 2021”

Jedinice za merenje rastojanja u svemiru

U svakodnevnom životu navikli smo na male jedinice za merenje rastojanja između dve tačke, ali sasvim dovoljne da shvatimo za koliko ćemo minuta ili sati stići do tačke B. Prosto i jednostavno, onako kako smo i navikli, za udaljenost nečega u našoj okolini koristićemo jedinicu m – metar, za nešto udaljenije objekte koristićemo jedinicu km – kilometar. Obim naše planete je oko 40 000 km i to je prosto zamislivo. Veliki broj ljudi na planeti je automobilom za jedan dan prešao autoputem i preko 1000 km. Na osnovu toga možemo zamislito koliko je ustvari tih 40 000 km.

Continue reading “Jedinice za merenje rastojanja u svemiru”

Timelapse koji fiksira zvezde i pokazuje rotaciju Zemlje

Svi znamo da je rotacija nebeske sfere samo privid i da se ustvari Zemlja okreće oko svoje ose. To je razlog zbog koga nam zvezde na nebu izlaze na istoku i zalaze na zapadu, dok istovremeno Zemlja rotira od zapada prema istoku.

Vrsta timelapsa koje snima Eric Brummel fiksira zvezde na nebu, odnosno Mlečni put, što nije slučaj na koji smo navikli dok gledamo timelepse u kojima su predeli na Zemlji fiksirani dok se zvezde na nebu okreću.

Continue reading “Timelapse koji fiksira zvezde i pokazuje rotaciju Zemlje”

Dočekao vedro nebo i probu novog okulara

Kako obično bude kada nabavite nov teleskop, nov okular ili bilo koji drugi deo astronomske opreme vi jednostavno naterate oblake da na vašem nebu borave danima i u nekim trenucima vam deluje kao da nikada neće otići…Baš tako je meni delovalo jer sam nov okular nabavio pre 20-ak dana i od tada zvezde nisam video.

Večeras sam, tokom igre sa decom u parku, primetio da su oblaci na nekim delovima neba mesto ustupili zvezdama i naravno rešio da priliku iskoristim za nov okular…uz negodovanje dece koja su morala da krenu kući. Kakav otac… 🙂

Continue reading “Dočekao vedro nebo i probu novog okulara”

Majsko noćno nebo (+ video)

Sa zimskim sazvežđima smo se oprostili za sada, a ponovo ćemo ih videti u kasnu jesen. Sazvežđa koja su sada na nebu i koja se mogu posmatrati u zgodno vreme, odnosno do ponoći, jesu prolećna sazvežđa. Od njih se izdvajaju (od zapada prema istoku) Rak, Devica, Lav i Vaga. Možemo posmatrati i sazvežđe Škorpija nisko na jugu, Kočijaš visoko na nebu, kao i Veliki medved, Berenikunu kosu iznad Device itd.

Sazvežđe Lav i sazvežđa Devica i Berenikina kosa obiluju galaksijama koje se mogu videti amaterskim teleskopima, ali neke od njih i dvogledima. U ovim sazvežđima je i veliki broj objekata i Mesijeovog kataloga. Continue reading “Majsko noćno nebo (+ video)”