Astrofotografijom sam se poceo baviti jos 2018. godine kada sam kao poklon za 18.rodjendan dobio montazu za pracenje a fotoaparat sam vec tada posedovao. Nakon kraceg upoznavanja sa nekim novim terminima kao polar alignment, sideral tracking itd, sastavio sam svoju sliku. Nju vise nemam.
Da, verovatno ste naslutili da je naslov ironičan. Nažalost, veliki broj ljudi je takođe ironičan kada je u pitanju svetlosno zagađenje jer ogroman problem predstavlja nerazumevanje i nepoznavanje ove teme, kao i novac koji donosi nepotrebno i nepravilno postavljanje osvetljenja u svrhu zarade novca kao što su reklame, preterano osvetljavanje lokala, benzinskih stanica, parkova i sl.
Pokušaj slikanja zvedanog neba nakon zalaska Sunca, ali su zvezde zaklonjene svetlosnim zagađenjem.
Osnovni problem je što neki ljudi pod zagađenjem podrazumevaju samo smeće ili zagađen vazduh ili vodu. Međutim, teže im je shvatiti da je recimo i buka jedan vid zagađanja kako radne tako i životne sredine. Sve što može da naruši vaše zdravlja može se smatrati zagađenjem. Continue reading “Šta je bre to svetlosno zagađenje?”→
Od svih zodijačkih sazvežđa Devica zauzima najveći deo neba ili kraće najveće je. Nalazi se između sazvežđa Vage i Lava i pripada grupi prolećnih sazvežđa. Ovih dana već nakon 20h ga možete videti nisko na jugoistočnom nebu i biće vidljivo sve do izlaska Sunca.
Ovo je dopuna jednog starog teksta sa ovoj sajta, a cilj ovde dopune je da pomogne svima koji žele da se bliže upoznaju sa noćnim nebom. U tekstu su detaljnije opisana samo bitnija sazvežđa. Pod bitnijim sazvežđima podrazumevam velika sazvežđa koja zauzimaju veći deo neba. Kada pronađete ta sazvežđa lakše je naći ona manja koja se nalaze u njihovoj blizini.Continue reading “Upoznajmo noćno nebo (sazvežđa, zvezde, planete…)”→
Slika govori više od reči. Ono što dominira na slici jesu zbijena zvezdana jata koja se nalaze u galaksiji Sombrero koja u Mesijeovom katalogu nosi oznaku M104.
Na slici je vidljivo 136 zvezdanih jata, a procenjuje se da ih je u ovoj galaksiji oko 1900. U poređenju sa našom galaksijom Mlečni put koja ima oko 200 ovakvih jata, Sombrero ima zadivljujuću broj istih.
Mađutim, galaksija M87ima oko 12 000 takvih zbijenih zvezdanih jata, ali je i veličine ove eliptične galaksije ogromna.
Galaksija Sombrero je udaljena od nas oko 30 miliona svetlosnih godina i nalazi se u pravcu sazvežđa Device. U njenom centru se nalazi supermasivna Crna rupa koja ima masu oko milijardu Sunčevih. Takođe, ovaj objekat je jedan od najzanimljivijih za astrofotografe amatere širom sveta. Continue reading “Galaksija Sombrero i veliki broj zbijenih zvezdanih jata”→
“XMM-Newton” je ESA – in teleskop koji traga za redndgenskim izvorima u svemiru, odnosno izvorima X zračenja. Lansiran je 10.
XMM-Newton - ESA
decemba 1999. godine pomoću rakete Ariane 5.
Ime sve govori. X – se odnosi na zračenje, MM – multi-mirror (poseduje 170 tankih cilindričnih ogledala) i u čast Isaka Njutna.
“Herschel”, ESA – ina svemirska opservatorija, nosi najveći i najmoćniji infracrveni teleskop do sada. Cilj ove misije je bolje upoznavanje Continue reading “Malo drugačija Andromeda”→
Galaksija NGC 3627, sa mesijeovom oznakom M66, nalazi se u sazvežđu Lav. Jedna je od tri galaksije koje čine poznati Leo Triplet, zajedno sa M65 i NGC3628. Udaljena je od nas 35 miliona svetlosnih godina.
U prečniku ima oko 100 000 svetlosnih godina, po čemu je veoma slična našoj galaksiji Mlečni Put.
M66 je veoma bogata gasovima i prašinom, a na slici se jasno uočavaju područija sa plavim mladim zvezdama. Crvene tačke predstavljaju starije zvezde. Na oblik spiralnih krakova verovatno utiče Continue reading “M66”→
Galaksija Mlečni Put je galaksija u kojoj se nalazi naš Sunčev sistem. Na samoj periferiji, na nekih 27000 svetlosnih godina od njegovog centra nalazi se Sunce zajedno sa svojim planetama i nama. Naša Galaksija, prema nekim procenama sadrži preko 2oo milijardi zvezda i to je čini galaksijom prosečne veličine, ako gledamo poznat Svemir. Međutim ako gledamo samo galaksije u našem okruženju, odnosno u krugu od 10 miliona svetlosnih godina, onda je možemo svrstati u red najvećih galaksija. Sa Zemlje se vidi kao traka zvezda, baš kao na slici. Naravno pod odličnim posmatračkim uslovima.
Naša galaksija nije usamljena u ovom delu Svemira. U njenom susedstvu nalaze se i druge galaksije koje nam sa površine Zemlje izgledaju kao blede flekice zbog njihove udaljenosti.
Prema najnovijim procenma i nakon otkrića još nekoliko članova lokalnog jata, procenjuje se da ih ima više od 40.
Iznad i ispod centra naše galaksije Mlečni Put otkrivena je zanimljiva struktura u obliku peščanog sata ili mehurova ili balona, kako su sve do sada opisivali oblik ove strukture. Za ovo otkriće je zaslužan Nasin teleskop Fermi (Fermi Gamma-ray Space Telescope – FGST).