Galileo Galilej i kratka istorija teleskopa

U 16 i 17. veku su se vodile velike borbe za istinu između naučnika i crkve. U vreme Nikole Kopernika, Johana Keplera, Tiho Brahea, Đordana Bruna i Galileo Galileja naučna istina je bile sve samo ne dozvoljena ukoliko se crkva sa tim ne bi složila. Zbog takvih istina bilo je ubijanih, a nekima se život pretvarao u pakao. Bile su potrebne žrtve i vekovi borbe da bi istina pobedila.

Mnogi naučnici toga vremena svoje teorije o svetu oko nas nisu smeli da iznose javno, ali je bilo i onih koji su našli načina da svetu predstave svoja otkrića bez obzira na cenu koju su morali da plate. Jedan od takvih heroja nauke bio je i Gallileo Galilej.

Galileo Galilej je rođen 15. februara daleke 1564. godine u Pizi. Bio je italijanski fizičar, matematičar i filozof. Međutim, ono po čemu ga Continue reading “Galileo Galilej i kratka istorija teleskopa”

Koliko planeta ima u svemiru?

Još od polovine devedesetih godina prošlog veka poznato nam je da postoje i druge planete van našeg Sunčevog sistema. Pretpostavljalo se da je tako znatno ranije, ali pratimo peroid od kada je prva potvrda stigla pa do danas.

Naravno, teško utvrditi tačan broj zvezda, pa se lako zaključuje da je još teže odrediti vansolarnetačan broj planeta u svemiru. Do sada je potvrđeno otkriće 4116 vansolarnih planeta. Međutim, postoji problem otkrivanja malih planeta oko drugih zvezda zbog ograničenja u trenutnoj tehnologiji, kao i planeta koje su veoma udaljene od matičnih zvezda. Continue reading “Koliko planeta ima u svemiru?”

Zvezde na Dan zaljubljenih

Mnogim ljudima je Dan zaljubljenih samo još jedan običan dan u godini. Još jedan dan prošaran svakondnevnim obavezama zbog kojih nije moguće misliti o kalendaru i značenju određenih dana.

Za katoličku i protestansku crkvu 14. februara je Sveti Valentin, dok pravoslavna crkva slavi Svetog Trifuna.

Međutim, onim zaljubljenim parovima, a posebno mlađim generacijama, ovaj dan znači nešto više. Za njih je to jednostavno Dan zaljubljenih. Njima pripreme za 14. februar mogu biti nešto više od svakodnevnice. Continue reading “Zvezde na Dan zaljubljenih”

Svetlosno zagađenje kao posledica industrijskog razvoja

Pre manje od 100 godina svi su koji su želeli da podignu pogled prema nebu mogli su da uživaju u spektakularnom zvezdanom nebo. Danas, nažalost, milioni dece širom sveta nemaju tu mogućnost, a mnoga od njih nikada nisu videla Mlečni put, tu beličastu traku preko neba prepunu zvezda koju je moguće videti samo sa svetlom nezagađenih lokacija.

Povećana upotreba veštačkog svetla ne utiče samo na naš pogled na zvezdano nebo već i negativno utiče na naše okruženje, bezbednost, potrošnju energije i naše zdravlje.

Nepravilna i prekomerna upotreba veštačkog osvetljenja poznatije kao svetlosno zagađenje može imati ozbiljne posledice po životnu sredinu. Continue reading “Svetlosno zagađenje kao posledica industrijskog razvoja”

Učestvujte u globalnom projektu merenja svetlosnog zagađenja

Važan deo rešavanja problema svetlosnog zagađenja je detaljno razumevanje njegovog uticaja na kako na ljude i životinje, tako i na noćno nebo.

Da bi učestvovali u kampanji Globe at Night potrebno je da postanete Citizen Scientist, odnosno malo jasniji termin bi bio naučnik amater koji bez novčane naknade svojim entuzijazmom pomaže dobijenim podacima neki naučni projekat na lokalnom ili globalnom nivou.

U 2019. godini Globe at Night je dobio preko 10 000 izveštaja od građana iz 70 zemalja o uticaju svetlosnog zagađenja na nebu iznad njih. Cilj je da ove godine taj broj dostigne 20 000 izveštaja iz još više zemlja. Continue reading “Učestvujte u globalnom projektu merenja svetlosnog zagađenja”

M15 - foto: Stellarium

Kuglica od žutih zvezda

Zvezdana jata su objekti koje možemo posmatrati u velikom broju i veliki broj njih se može videti dvogledom ili teleskopom i pored svetlosnog zagađenja. Ovo se posebno odnosi na zbijena zvezdana jata.

Na FB stanici Astronomy magazine su objavili sliku koju je napravio Kevin Boucher (Gardner, Massachusetts). Na slici je zbijeno zvezdano jato M15 koje se nalazi u sazvežđu Pegaz u blizini zvezde Enif pomoću koje je lako locirati ovo jato (na slici gore Pegasus cluster, dok zvezda Enif najsjajnija ispod zvezdanog jata – foto: Stellarium).

Uvek iskoristim priliku da posmatram ovo zvezdano jato jer vas jednostavno mora zadiviti njegova gustina, a ovo jato i jeste jedno od zbijenijih u našoj galaksiji. Njegova magnituda iznosi 6.3 pa ga nije moguće videti golim okom, ali dvogled ili mali teleskop će biti dovoljni. Continue reading “Kuglica od žutih zvezda”

Mesec u zemljinoj polusenci (fotografije)

Večerašnji astronomski događaj delimičnog pomračenja Meseca, odnosno ulaska Meseca 0_PartialLunarEclipse_Fattinnanzi_1080u zemljinu polusenku je bio zanimljiv. Maksimum je prošao i sa moje lokacije nije moguće dalje posmatrati, ali i ovo je bilo sasvim dovoljno.

Cilj je bio da se uporedi pad sjaja pomoću fotografija i bilo je uspešno jer je na tim fotografijama to lako vidljivo.

Prva fotografija je nastala u 18:32 dok je druga okinuta baš u vreme maksimuma u 20:10. Parametri za obe fotografije su na fotoaparatu bili ISO 100 i Exp 1/100s da bi se lakše uporedilo, a jedino , mali crop nije ispao dobar.

Fotoaparat je namontiran na teleskop dobson 250/1200 u fokusu. Pad sjaja oko 20-ak minuta nakon početka delimičnog pomračenja i u maksimumu je vidljiv. Takođe, tokom maksimuma i golim okom je pad sjaja bio vidljiv, a mora na Mesecu su se jasnije i oštrije videla zbog boljeg kontrasta.

Mesec u zemljinoj senci

 

Astrofotografije mladog Nikole Milićeva

49283828128_de9028a9da_c
M45 – foto: Nikola Milićev

Astrofotografijom sam se poceo baviti jos 2018. godine kada sam kao poklon za 18.rodjendan dobio montazu za pracenje a fotoaparat sam vec tada posedovao. Nakon kraceg upoznavanja sa nekim novim terminima kao polar alignment, sideral tracking itd, sastavio sam svoju sliku. Nju vise nemam.

Autor: Nikola Milićev

20190615_025458

Continue reading “Astrofotografije mladog Nikole Milićeva”

Najsjajnija zvezda na nebu

S obzirom da je tekst o najsjajnijoj zvezdi na našem nebu (a nije Sunce…) jedan od najčitanijih na ovom blogu želeo sam samo kratko da dopunim stariji tekst.

Većina zimskih sazvežđa zauzima veliki deo neba, a glavne zvezde u njima su sjajne i iz

sirijus1
Zvezda Sirijus

tog razloga se lako prepoznaju. Zvezde kao što su Betelgez i Rigel pomažu nam da pronađemo sazvežđe Orion, a posebno tri zvezde Orionovog pojasa Alnilam, Alnitak i Mintaka. Pomoću zvezda Kastor i Poluks nalazimo sazvežđe Blizanci, zvezda Prokion nam pokazuje na sazvežđe Mali pas, a pomoću crvenkaste zvezde Aldebaran nalazimo sazvežđe Bik.

Međutim, sve ove sjajne zvezde sa magnitudama većim od nule deluju ne tako sjajne ako ih uporedimo sa najsjajnijom zvezdom na nebu – zvezdom Sirijus.

Sirijus je najsjajnija zvezda kako severnog tako i južnog neba, odnosno najsjajnija zvezda koja se sa površine Zemlje može videti…ako ne računamo naše Sunce. Njena magnituda iznosi – 1,41 i ona posebno dolazi do izražaja tokom izlaska zvezde nisko na horizontu. Treperenje ove zvezde Continue reading “Najsjajnija zvezda na nebu”

Sunce je od danas u sazvežđu Zmijonoša

Prva pomisao na reč zodijak jesu dvanaest sazvežđa koja se pominju u horoskopima, odnosno tamo predstavljaju znake…kao napominju astrlolozi.

Danas, 30. novembra Sunce iz sazvežđa Škorpija prelazi u sazvežđe Zmijonoša i u njemu će boraviti do 18. decembra. Dakle, sazvežđe Zmijonoša je trinaesto zodijačno sazvežđe koje ne postoji u horoskopima.

Ekliptika je linija po kojoj se Sunce prividno kreće po nebeskoj sferi i koja preseca 13 sazvežđa kroz koja ono prolazi u toku jedne godine. Tako je definisano odlukom Međunarodne astronomske unije tridesetih godina prošlog veka. Continue reading “Sunce je od danas u sazvežđu Zmijonoša”