Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija

Nakon konjunkcije Saturna i Venere uskoro nas očekuje i velika konjunkcija između Jupitera i Venere. Zašto velika? Pa zato što su u pitanju dve najsjajnije planete na nebu.

Još jedan razlog zašto je možemo nazvati velika je taj što će Venera proći svega 32 minuta (32′) južno od Jupitera. A šta to znači? To znači da će se obe planete bez problema smestiti u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno da se može posmatrati golim okom. Poređenja radi, prečnik Meseca na nebeskoj sferi je 30′. Dakle, ove dve sjajne planete biće otprilike udaljene jedna od druge za jedan prečnik punog Meseca.

Veneri sjaj polako raste i u vreme konjunkcije iznosiće – 4, dok će Jupiter imati -2,1. Planete nisu u svom najsjajnijem izdanju, ali će svakako biti spektakularno (da primenim klasičan novinarski termin), a nalaziće se u sazvežđu Ribe.

Continue reading “Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija”

Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Konjunkcija Venere i Saturna u januaru

U januaru, tačnije 22.01.2023. godine, nas očekuje konjunkcija dve planete na zapadnom nebu nakon zalaska Sunca – Venere i Saturna. Venera će proći na svega 0°21′ južno od Saturna. Ako znamo da je prečnik Meseca na nebu 0,5 stepeni onda je jasno da će obe planete stati u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno mogu se posmatrati i golim okom.

Planete će se nalaziti u sazvežđu Jarac i sa naših prostora će tog dana postati vidljive na nakon 16:50 i nalaziće se na 13° iznad jugozapadnog horizonta. Zaći će 1h i 54 min nakon zalaska Sunca u 18:23.

Magnituda Venere će iznositi -3.9, a Saturna 0.7. Sunce će zaći u 16:30, Venera u 18:20, a Saturn u 18:23.

Continue reading “Konjunkcija Venere i Saturna u januaru”

Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste

Sredinom 2020. godine sve ljubitelje astronomije je ostavila bez daha kometa NEOWISE koja je bez problema bila vidljiva golim okom. Mogu slobodno napisati da je ta kometa bila najfotografisaniji nebeski objekat u poslednjih deceniju ili dve. Čak i oni koji pre toga nikada nisu gledali u nebo tada su slikali su je fotografisali.

Da, upravo tako, komete su uvek bile zanimljivije od većine drugih nebeskih objekata. Dinamične su, sjaj im se brzo menja, imaju rep, a često vidljiva dva, neizvesne su, da li će preživeti prolaz oko Sunca, hoće li se potpuno raspasti, ostavlljaju sitne čestice koje kasnije vidimo kao meteorske rojeve, hoćemo li ih videti golim okom…

Continue reading “Prva ovogodišnja kometa čiji sjaj raste”

Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je

Najbliža tačka na putanji planete od Sunca naziva se perihel, a najudaljenija tačka naziva se afel. U zavisnosti od položaja tačke prolećne ravnodnevnice u odnosu na ove dve krajnje tačke zavisi i dužina godišnjih doba. Zanimljivo je da je kod nas zima kada je Zemlja najbliža Suncu, a to znači da temperatura na Zemlji uglavnom zavisi od ugla upadnih Sunčevih zraka.

Continue reading “Zemlja je sada najbliža Suncu, a hladno je”

Vidljive planete u januaru 2023

U januaru možemo posmatrati svih pet planeta vidljivih golim okom. Planete su posebno zanimljive posmatračima jer ne zahtevaju optički instrument kako bi bile vidljive, osim u slučajevima kada neko poželi da primeti neki detalj na njima. Dovoljno je da približno znate lokaciju na nebu i da zatim primetite “zvezdu” koja ne treperi i znaćete da je to jedna od planeta.

Večernje planete:

Planete u januaru 2023 – foto: Stellarium

Oko 30 do 45 minuta nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu postaje jasno vidljiva Venera, jer ne postoji sjajniji objekat na tom delu večernjeg neba. Nalazi se u sazveđu Jarac, a sjaj joj nije toliko izražen kako to kod Venere zna da bude, pa ipak je sa magnitudom od – 3,34 sasvim dovoljan da dominira nebom, pored Sunca i Meseca.

Continue reading “Vidljive planete u januaru 2023”

O prvoj fotografiji crne rupe u centru naše galaksije

Astronomi su uspeli da dobiju prvi “direktnu” fotografiju crne rupe koja se nalazi u centru naše galaksije Mlečni put. Slika nedvosmisleno podseća na snimak okoline crne rupe u centru eliptične galaksije M87.

Ovo naučno dostignuće je objavljeno na 12. maja na konferencijama za štampu koje su održali naučnici iz EHT (Event Horizon Telescope) i ESO (European Southern Observatory) širom sveta. Na slici se vidi užareni prsten gasa koji okružuje područije poznatije kao senka ili obrisi crne rupe, jer direktan pogled na crnu rupu naravno nije moguć. Otkriće je ostvareno pomoću globalnog niza ili mreže radioteleskopa povezanih tako da formiraju radioteleskop veličine Zemlje. Radioteleskopi su poređani na planeti od Havaja, preko Severne i Južne Amerike, Evrope, pa do Antarktika.

Continue reading “O prvoj fotografiji crne rupe u centru naše galaksije”

Astronomska opservatorija stiže u Kruševac

Astronomsko udruženje „Eureka“ iz Kruševca najavilo je izgradnju Astronomske opservatorije koja će se nalaziti u okviru zabavnog parka „Šarengrad“.  Nova opservatorija u Kruševcu biće peta javna opservatorija u Srbiji, radovi kreću u junu, a koji je značaj opservatorije i koje sve sadržaje ona pruža otkriva za naš portal Zoran Tomić, jedan od osnivača Udruženja “Eureka”

Continue reading “Astronomska opservatorija stiže u Kruševac”

32. rođendan teleskopa Habl

Habl (Hubble) je ime najpoznatijeg teleskopa na svetu, a koji ga je dobio po astronomu Edvinu Hablu koji ostao zapamćen kao čovek koji je otkrio da se brzina udaljavanja galaksija srazmerno povećava sa njihovim udaljenostima od Zemlje i na taj način ukazao da se svemir širi.

Svemirski teleskop Habl je lansiran u nisku orbitu 24. aprila 1990. godine i ono što posebno raduje je da je u funkciji i danas. Njegove fenomenalne fotografije su promenile naš pogled na celokupan svemir, otkrile lepote našeg zvezdanog sistema, ali i tajne dubokog svemira. Bio je najveće oko u svemiru do lansiranja svemirskog teleskopa James Webb. Continue reading “32. rođendan teleskopa Habl”

Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu

U prethodnom tekstu je pisano o Merkuru i o povoljnom periodu za njegovo posmatranje, kao i o susretu Merkura i zvazdanog jata Plejade ili M45.

Merkur će imati još jedan zanimljiv “susret” na večernjem nebu i to sa planetom Uran. Ova zelenkasto-plavičasta planeta će imati magnitudu 5,9 i to je u teoriji dovoljno da se vidi golim okom, ali s obzirom da je malo verovatno da nađete idealnu posmatračku lokaciju, za Uran vam je potreban dvogled.

Konjunkcija će se dogoditi 18. aprila za nas u toku dana, pa je najbolje posmatrati ovaj susret 17 i 18. aprila nakon zalaska Sunca. Uran će biti teško vidljiv jer će Sunčeva svetlost još uvek ometati posmatranje, ali će verovatno uspeti onaj ko ima čist pogled prema zapadnnom horizontu sa visine (npr. brda)

Continue reading “Konjunkcija Merkura i Urana na večernjem nebu”