Uskoro Mesec u Plejadama

Paralelno sa razvojem kamera na mobilnim telefonima raste i interesovanje za astrofotografiju jer je moguće snimiti nebeske objekte lako, a posebno one sjajnije kao što su Mesec i Plejade.

Upravo će se ovi nebeski objekti “sudariti” 10. januara. Mesec će na dvodimenzionalnoj nebeskoj sferi biti u Plejadama, odnosno rasejanom zvezdanom jatu koje u Mesijeovom katalogu nosi službeni naziv M45.

Više o Plejadama možete pročitati u ovom tekstu.

Na našem nebu ćemo jasno videti da će 9. januara Mesec biti blizu Plejada, a kako vreme bude prolazilo biće sve bliži jedno drugom kako bi 10. januara oko 3h ujutru pre zalaska Meseca on bio vizuelno u samom zvezdanom jatu. Ono što će na širokougaonim fotografijama biti lepo videti je Jupiter i zvezdano jato Hijada sa zvezdom Aldebaran u blizini.

Continue reading “Uskoro Mesec u Plejadama”

Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?

Do pre samo 30-ak godina sumnjali smo da postoje planete van našeg zvezdanog sistema, ali niko to nije mogao da potvrdi. Međutim, krajem 1995. godine objavljeno je otkriće prve egzoplaneta koja je dobila naziv 51 Pegasi b ili 51 Peg b.

Bila je to planeta Jupiterovog tipa, gasni džin koji kruži oko zvezde slične Suncu. Udaljena je od matične zvezde svega 0.5 AJ (duplo bliže od rastojanja Zemlja – Sunce), a peroid rotacije je svega 4,2 dana. Nakon toga je planetarna astronomija doživela pravi ubrzani razvoj.

Danas je potpuno jasno da je postojanje planeta oko zvezda nešto sasvim uobičajeno. Planete se sada otkrivaju bukvalno na dnevnom nivou, a i broj potencijalnih kandidata ubrzano raste.

Continue reading “Koliko smo vansolarnih planeta otkrili i kako?”

Vaše fotografije Meseca, Venere i Jupitera od 22. februara

Susret sjajnih nebeskih tela, Meseca, Venera i Jupitera sa Mesecom između planeta, dogodio se 22. februara. Mnogima je ovaj nebeski događaj privukao pažnju, pa čak i onima koji nemaju naviku da posmatraju nebo.

Naravno, članovi FB grupe SVEMIR.BLOG imaju naviku da posmatraju nebo, ali i fotografišu isto. Tako im i ovaj nebeski događaj nije promakao.

Ispod su fotografije članova grupe koji su sa ostalima podelili svoje fotografije:

Continue reading “Vaše fotografije Meseca, Venere i Jupitera od 22. februara”

Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija

Nakon konjunkcije Saturna i Venere uskoro nas očekuje i velika konjunkcija između Jupitera i Venere. Zašto velika? Pa zato što su u pitanju dve najsjajnije planete na nebu.

Još jedan razlog zašto je možemo nazvati velika je taj što će Venera proći svega 32 minuta (32′) južno od Jupitera. A šta to znači? To znači da će se obe planete bez problema smestiti u vidno polje dvogleda ili teleskopa, a naravno da se može posmatrati golim okom. Poređenja radi, prečnik Meseca na nebeskoj sferi je 30′. Dakle, ove dve sjajne planete biće otprilike udaljene jedna od druge za jedan prečnik punog Meseca.

Veneri sjaj polako raste i u vreme konjunkcije iznosiće – 4, dok će Jupiter imati -2,1. Planete nisu u svom najsjajnijem izdanju, ali će svakako biti spektakularno (da primenim klasičan novinarski termin), a nalaziće se u sazvežđu Ribe.

Continue reading “Drugog dana marta nas očekuje velika konjunkcija”

Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde

Više hiljada planeta je otkriveno u poslednjih godina, a pre petnaest godina su astronomi snimili prvu direktnu fotografiju višeplanetarnog sistema kako rotira oko matične zvezde. Danas isti taj sistem ima svoj kratak film koji nam pokazuje njegovu dinamiku.

Vremenski interval na ovom snimku pokazuje četiri džinovske planete, svaka veća od Jupitera, kako rotiraju oko svoje zvezde HR 8799 tokom perioda od 12 godina. Za posmatranja u infracrvenom delu spektra korišćen je veliki teleskop Keck na Havajima.

Najbližoj planeti HR 8799 e je potrebno 45 godina za jedu revoluciju oko zvezde, dok je najudaljenijoj planeti HR 8799 b potrebno skoro 500 godina.

Continue reading “Pogledajte kako četiri planete kruže oko svoje zvezde”

Vidljive planete u januaru 2023

U januaru možemo posmatrati svih pet planeta vidljivih golim okom. Planete su posebno zanimljive posmatračima jer ne zahtevaju optički instrument kako bi bile vidljive, osim u slučajevima kada neko poželi da primeti neki detalj na njima. Dovoljno je da približno znate lokaciju na nebu i da zatim primetite “zvezdu” koja ne treperi i znaćete da je to jedna od planeta.

Večernje planete:

Planete u januaru 2023 – foto: Stellarium

Oko 30 do 45 minuta nakon zalaska Sunca na zapadnom nebu postaje jasno vidljiva Venera, jer ne postoji sjajniji objekat na tom delu večernjeg neba. Nalazi se u sazveđu Jarac, a sjaj joj nije toliko izražen kako to kod Venere zna da bude, pa ipak je sa magnitudom od – 3,34 sasvim dovoljan da dominira nebom, pored Sunca i Meseca.

Continue reading “Vidljive planete u januaru 2023”

Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu

Novembar je mesec kada većina ljubitelja astronomije primeti na istočnom nebu sve raniji izlazak rasejanog zvezdanog jata Plajade, a ispod njega crvenkasno narandžastu zvezdu Aldebaran i sve to u sazvežđu Bik. Zatim nakon 21 h na istoku se pojavljuje zvezda Betelgez i sazvežđe Orion, a sa njegove desne strane i sazvežđe Blizanci sa zvezdama Kastor i Poluks.

Tada su već visoko na nebu sazvežđa Andromeda i Pegaz koja zauzimaju ogorman deo neba, kao i sazvežđe Persej. Sazvežđa velikog letnjeg trougla su već na zapadu i polako zalaze. Prvo nestaje zvezda Altair i sazvežđe Orao, zatim zvezda Vega i sazvežđe Lira i na kraju zvezda Deneb i sazvežđe Labud. Ovo su samo ona najveća sazvežđe. Tu je i mnogo manjih, ali ne i manje zanimljivih sazvežđa sa velikim brojem nebeskih objekata.

Continue reading “Šta posmatrati u novembru na noćnom nebu”

Ponovo bljesak u Jupiterovim oblacima?

Zahvaljujući astronomima amaterima znamo da udari malih nebeskih tela u Jupiter nije nešto što se dešava ekstremno retko. Od udara komete Shoemaker-Levy 9 koji se dogodio 1994. godine ovo bi, ukoliko se potvrdi, bio 11 zabeleženi udar u Jupiter. Naravno, verovatno je da veliki broj udara nije zabeležen, jer slabiji udari bljasnu na manje od sekund, a mogu se desiti ili kada niko ne posmatra ili na suprotnoj strani Jupitera od nas.

Pre nešto više od mesec dana, odnosno 13/14 septembar pet astronoma amatera je snimilo udar malog nebeskog tela u Jupiter. Sjajan je to uspeh amatera, ali verovatno i sjajna nagrada za njihov trud. Međutim, već 15. oktobra snimljen je još jedan bljesak u Jupiterovim oblacima koji je snimila grupa astronoma predvođena liderom Ko Arimatsu sa Kyoto Univerziteta.

Continue reading “Ponovo bljesak u Jupiterovim oblacima?”

Zvezdano jato M15 u povoljnom položaju za posmatranje

Zbijeno zvezdano jato M15 se nalazi u sazvežđu Pegaz, koje zajedno sa sazvežđem Andromeda zauzima ogroman deo noćnog neba. Ima magnitudu od 6,30 i nije vidljivo golim okom, ali jeste u dvogledu i odlično izgleda u malim amaterskim teleskopima. Vidljivo kao mala zvezdana kuglica i lako se pronalazi na nebu.

Potrebno je na nebu pronaći sazvežđe Pegaz koje se često u zvezdanim kartama prikazuje zajedno sa sazvežđem Andromeda, baš kao što je prikazano na slici ispod preuzetoj iz programa Stellarium. Trenutno za pronalaženje zbijenog zvezdanog jata M15 može da pomogne sjajni Jupiter koji sa svojom magnitudom od čak -2,87 koji dominira istočnim nebom nakon zalaska Sunca.

Continue reading “Zvezdano jato M15 u povoljnom položaju za posmatranje”

Saturn u opoziciji početkom avgusta

Golim okom ne previše zanimljiva, ali kroz okular jednostavno najlepša planeta Sunčevog sistema 1/2. avgusta biće u opoziciji, što bi značilo da će se nalaziti tačno sa suprotne strane Zemlje od Sunca, odnosno Zemlja će se nalaziti između ova dva nebeska tela.

Ne treba se opterećivati previše tačnim vremenom kada će se Saturn naći u opoziciji i da će ustvari biti najbliži Zemlji pet sati nakod toga, jer zbog velike udaljenosti nije moguće primetiti razliku u detaljima ili veličini Saturna. Dovoljno je znati da će početkom avgusta ova planeta biti najbliža Zemlji.

Continue reading “Saturn u opoziciji početkom avgusta”