“Misija Mangal” – film po istinitoj priči

U kućnoj izolaciji počinje borba izmađu čitati knjigu ili pogledati film, pa je sinoć film MV5BZThmMWFlOWYtY2M0YS00OWIxLWI4MzgtYTJhMDNkZDY4ZjhjXkEyXkFqcGdeQXVyNzc4NzEzNjY@._V1_SY1000_SX800_AL_pobedio.

Pre par dana mi je prijatelj preporučio indijski film “Mission Mangal” koji je snimljen po istinitoj priči o Indijskoj agenciji za istraživanje svemira (IRSO) i slanju prvog indijskog satelita u orbitu Marsa i kako je tim naučnika prešao sve prepreke koje su im se našle na putu.

Film “Mission Mangal” se pojavio 15. avgusta 2019. godine.

Želeo bih na kratko da uporedim film “Ad Astra” i “Mission Mangal”. U prvom filmu glumi Bred Pit i gledanost je bio ogromna, ali je film bio pravo razočarenje za većinu ljubitelja tog žanra. Razočarenje je bilo kako u samoj priči sa puno nedostataka, tako i sa specijalnim efektima. Continue reading ““Misija Mangal” – film po istinitoj priči”

Martovsko noćno nebo 2020

Ove godine će martovsko noćno nebo biti nekako zanimljivije za posmatranje golim okom u jutarnjim satima, ali će i u večernjim satima imati šta da se vidi.

Nakon zalaska Sunca Venera je nezaobilazna meta za posmatranje, dok će u jutarnjim satima niz od tri planete biti dominantan. Niz će činiti Saturn, Jupiter i Mars.

Venera se sa magnitudom od – 4,36 (za 10.03.2020) nalazi u sazvežđu Ovan, a prividno u njenoj blizini nalaziće se i planeta Uran sa trenutnom magnitudom 5,87. Venera će do kraja marta preći u sazvežđe Bik. Već 3. aprila Venera će se nalaziti prividno u rasejanom zvezdanom jatu Plejade ili M45. Odlična prilika za astrofotografije. Continue reading “Martovsko noćno nebo 2020”

Venera i Uran u vidnom polju dvogleda

Planeta Venera je glavna nebeska atrakcija ovih dana na jugozapadnom i zapadnom nebu nakon zalaska Sunca. Sa magnitudom – 4,35 jednostavno mami poglede ne samo ljubitelja astronomije već i onih koji samo vide taj veoma sjajan objekat i pitaju se šta je to.

Kako je Venera dominantni objekat na večernjem nebu uz njenu pomoć možemo locirati i planetu Uran koja će 8. marta biti u konjukciji sa njom. Na nebu ove dve planete biće udaljene jedna od druge svega 2 stepena. Slikovitije ovo rastojanje možemo zamisliti tako što između Venere i Urana smestimo četiri puna Meseca, jer je pun Mesec na nebu 0,5 stepeni. Continue reading “Venera i Uran u vidnom polju dvogleda”

Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi na udaljenosti od 6,29 miliona km

Asteroid (52768) 1998 OR2 veličnine veće planine proći će 29. aprila na udaljenosti od 6 290 560 km od Zemlje, što je oko 16 puta udaljenosti Zemlja – Mesec (ZM=384 000 km).

Ovaj asteroid je potencijalno opasan objekat za Zemlju i zemljane i pripada grupi Apollo asteroida. NASA ga je otkrila 24. jula 1998. godine preko programa NEAT i s obzirom na prečnik od 2,15 km mogao bi da izazove globalnu katastrofu u slučaju sudara sa Zemljom. U relativno bliskoj budućnosti najbliži prilaz Zemlji desiće se 16. aprila 2079. godine i to na udaljenosti 7 x ZM. Continue reading “Asteroid (52768) 1998 OR2 prolazi na udaljenosti od 6,29 miliona km”

Dan kada je otkriven Pluton

Nekada planeta Pluton, a danas planetoid 134340 Pluto otkriven je 18. februara 1930. godine. Otkrio ga je astronom Klajd Tombo (Clyde Tombaugh – (1906 – 1997)) koji je tada imao svega 24. godine. Takođe je otkrio na stotine asteroida, a jedan po njemu nosi ime 1604 Tombaugh.

Mnogi ljubitelji astronomiije smatraju da je Plutonu neprvedno oduzeta titula poslednje planete Sunčevog sistema, ali Međunarodna astronomska unija je odlučila da će tako biti još 2006. godine, a evo i zašto je do toga došlo. Continue reading “Dan kada je otkriven Pluton”

Galileo Galilej i kratka istorija teleskopa

U 16 i 17. veku su se vodile velike borbe za istinu između naučnika i crkve. U vreme Nikole Kopernika, Johana Keplera, Tiho Brahea, Đordana Bruna i Galileo Galileja naučna istina je bile sve samo ne dozvoljena ukoliko se crkva sa tim ne bi složila. Zbog takvih istina bilo je ubijanih, a nekima se život pretvarao u pakao. Bile su potrebne žrtve i vekovi borbe da bi istina pobedila.

Mnogi naučnici toga vremena svoje teorije o svetu oko nas nisu smeli da iznose javno, ali je bilo i onih koji su našli načina da svetu predstave svoja otkrića bez obzira na cenu koju su morali da plate. Jedan od takvih heroja nauke bio je i Gallileo Galilej.

Galileo Galilej je rođen 15. februara daleke 1564. godine u Pizi. Bio je italijanski fizičar, matematičar i filozof. Međutim, ono po čemu ga Continue reading “Galileo Galilej i kratka istorija teleskopa”

30. godina fotografije “Pale blue dot”

Letelicu Voyager 1 NASA je lansirana 5. septembra 1977. godine sa ciljem da istraži spoljni Sunčev sistem, kao i međuzvezdani prostor. Letelica je na Zemlju poslala veliki broj naučnih podataka, ali jedna fotografija je jednostavno postala nekako posebna.

Na današnji dan, 14. februara 1990. godine Voyager 1 je sa udaljenosti od 6 milijardi kilometara napravio fortografiju na kojoj se naša planeta vidi kao bleda plava tačka u svemiru, onakvu kakvu je niko do tada nije video. Bila se samo još jedna bleda tačka u svemiru koje ni po čemu nije bila posebna i delovala je tako ranjivo kada se uporedi sa osećajem koji ljudi imaju na njenoj površini.

Na zahtev Karl Sagana NASA je poslala naredbu Continue reading “30. godina fotografije “Pale blue dot””

Novootkriveni dvojni asteroid 2020 BX12

2020-BX12-still-image-Feb2020

Asteroid 2020 BX12 je otkriven pomoću sistema za rano upozoravanje na udar asteroida ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) koji je je razvio Univerzitet na Havajima, a finansirala NASA. Otkriće se dogodilo 27. januara i odmah je objavljeno u Minor Planet Electronic Circulars.

Ovaj asteroid orbitira oko Sunca na prosečnoj udaljenosti od 1,6 AJ (1 AJ = 149 600 000 km), dok mu je za punu orbitu potrebno 2,02 godine. Orbita je nagnuta u odnosu na ravan ekliptike za 40 stepeni. U perigeju rastojanje od Sunca iznosi 0,757 AJ dok u afelu ovo rastojanje iznosi 2,44 AJ. Kada se približava perihelu asteroid se nalazi iznad ravni ekliptike i bliži je Suncu od Venere, a kada se približava afelu nalazi se ispod ravni ekliptike i tada je dalji od orbite Marsa. Pripada Apollo grupi asteorida. Continue reading “Novootkriveni dvojni asteroid 2020 BX12”

Koliko planeta ima u svemiru?

Još od polovine devedesetih godina prošlog veka poznato nam je da postoje i druge planete van našeg Sunčevog sistema. Pretpostavljalo se da je tako znatno ranije, ali pratimo peroid od kada je prva potvrda stigla pa do danas.

Naravno, teško utvrditi tačan broj zvezda, pa se lako zaključuje da je još teže odrediti vansolarnetačan broj planeta u svemiru. Do sada je potvrđeno otkriće 4116 vansolarnih planeta. Međutim, postoji problem otkrivanja malih planeta oko drugih zvezda zbog ograničenja u trenutnoj tehnologiji, kao i planeta koje su veoma udaljene od matičnih zvezda. Continue reading “Koliko planeta ima u svemiru?”

Zvezde na Dan zaljubljenih

Mnogim ljudima je Dan zaljubljenih samo još jedan običan dan u godini. Još jedan dan prošaran svakondnevnim obavezama zbog kojih nije moguće misliti o kalendaru i značenju određenih dana.

Za katoličku i protestansku crkvu 14. februara je Sveti Valentin, dok pravoslavna crkva slavi Svetog Trifuna.

Međutim, onim zaljubljenim parovima, a posebno mlađim generacijama, ovaj dan znači nešto više. Za njih je to jednostavno Dan zaljubljenih. Njima pripreme za 14. februar mogu biti nešto više od svakodnevnice. Continue reading “Zvezde na Dan zaljubljenih”